Pri Hrvatskoj obrtničkoj komori postoji Sud časti kome je temeljna zadaća skrbiti o tome da članice i jedne i druge komore poštuju dobre poslovne običaje.
Glavni cilj postupka pred Sudovima časti je sklapanje nagodbe među strankama u sporu , do koje dolazi uglavnom u tzv. prethodnom postupku, (postupak mirenja) u okviru kojeg se često riješi i materijalni dio zahtjeva prijavitelja.

Hrvatska obrtnička komora
Sud časti, Ilica 49/II, 10000 Zagreb
Telefon: 01 48 06 618
Faks: 01 48 46 610
Web-stranica: www.hok.hr

Sve potrebne informacije o radu Sudova časti, te radi li se o ponašanju članica Hrvatske obrtničke komore koje bi se moglo sankcionirati putem ovoga Suda, zainteresirani mogu dobiti (1) telefonski gdje će im biti pružene detaljnije informacije ili preko web-stranice www.hok.hr .

Sud časti Hrvatske obrtničke komore je nezavisno tijelo, osnovano pri Komori temeljem odredbi Zakona o obrtu u lipnju 2000.godine, koje odlučuje, između ostalog, i o povredama dobrih poslovnih običaja u obavljanju obrta. Do osnivanja vlastitog suda časti odgovornost obrtnika za povrede dobrih poslovnih običaja utvrđivala se pri zajedničkom sudu časti sa Hrvatskom gospodarskom komorom, sa čijim sudom danas postoji vrlo uska i uspješna suradnja. Pravilnikom o
Sudu časti HOK-a (NN 62/02) razrađene su povrede zbog kojih se može podnijeti prijava ovom sudu , te su utvrđeni i drugi uvjeti za njeno podnošenje.

Povredama dobrih poslovnih običaja u obavljanju obrta zbog kojih se protiv obrtnika - člana Hrvatske obrtničke komore može podnijeti prijava sudu časti smatra se naročito:

• ostupak, djelo ili izjava usmjereni na rušenje ugleda drugih obrtnika
• neispunjavanje preuzetih ili ugovorenih obveza,
• prodaja proizvoda ili pružanje usluga loše kvalitete pod vidom dobre kvalitete,
• reklama na štetu drugih obrtnika ili potrošača,
• prodaja tuđih proizvoda kao vlastitih,
• prilikom izvršene usluge neregularan način naplate(više od istaknute važeće tarife, neizdavanje računa i sl.)
• odbijanje izvršenja usluge,
• nepoštivanje pravila struke.

Važno je naglasiti da su ove povrede navedene kao primjeri a ne taksativno, što znači da osim navedenih postoje i druge povrede dobrih poslovnih običaja u obavljanju obrta određene odredbama pozitivnih propisa radi kojih se može podnijeti
prijava sudu časti koji u propisanom postupku onda donosi odluku radi li se u pojedinom slučaju o povredi dobrih poslovnih običaja ili ne.

Da bi građanin, obrtnik ili trgovačko društvo mogli podnijeti prijavu sudu časti potrebno je udovoljiti uvjetima propisanim Pravilnikom .

Osnovni uvjet je da je osoba protiv koje se želi podnijeti prijava član HOK-a, kao i da od saznanja za povredu i učinioca nije proteklo više od tri mjeseca (tzv. subjektivni zastarni rok), kao niti šest mjeseci od dana kada je povreda učinjena
(tzv. objektivni zastarni rok).

Preostali obvezatni sadržaj prijave propisan je odredbom čl.22. Pravilnika koji ćemo ovdje, radi lakšeg snalaženja, sistematizirati .

U prijavi koja se zajedno sa svim prilozima podnosi u četiri primjerka potrebno navesti (prijava može biti napisana kao klasičan podnesak ili u obličju popunjenog obrasca koga imate u privitku ili ga možete downloadirati u pdf formatu sa web-stranice www.hok.hr ):

SUDU ČASTI
Hrvatske obrtničke komore
Ilica 49/II,
10 000 Zagreb

PRIJAVA ZBOG POVREDE POSLOVNIH OBIČAJA

I. Prijavitelj:________________________________________________________________
(ime , prezime, adresa, telefon)
Prijavljeni obrtnik: __________________________________________________________
(ime, prezime, naziv obrta, telefon)
II. Opis povrede zbog koje se podnosi prijava:
III. Vrijeme kada se povreda dogodila:
IV. Dokazi navoda prijavitelja (ugovor, predračun, račun i sl.):
V. Zahtjev prijavitelja:
U_______________________________, __________ 2006.g.
Potpis podnositelja prijave ___________________________

Prijava se može dostaviti poštom ili predati osobno na adresi suda.
Važno je naglasiti da za sada sud nije u mogućnosti primati prijave elektroničkom poštom već one moraju biti u pisanom obliku, potkrijepljene dokazima i potpisane.

Ukoliko podnositelj prijave ne dostavi sve potrebne podatke ili dokaze sud će ga pozvati da ih u određenom roku dostavi, uz upozorenje da će se prijava odbaciti kao nepotpuna ako po istom ne postupi.

Važno je napomenuti kako je glavni podatak, bez kojeg se prijava neće ni zaprimati, točno ime i prezime osobe protiv koje se ona želi podnijeti, jer se mora izvršiti provjera u evidenciji članova koju vodi HOK, kako bi se provjerilo radi li se uopće o obrtniku ili trgovačkom društvu članu HOK-a.

Mora se naglasiti kako nije mali broj slučajeva u kojima građanin uopće ne zna točno ime i prezime osobe, a često ni adresu s kojom je ugovorio određeni posao olako smatrajući da su sve osobe koje obavljaju obrtničku djelatnost
obrtnici. U takvoj prilici potrebno je građanima ukazati na nužnost provjere identiteta osobe s kojom ugovaraju neki posao kako bi bili sigurni da je sklopljen sa obrtnikom, znači fizičkom osobom koja ima uredno prijavljen obrt kao i sve djelatnosti sa kojima se bavi, a što je najlakše provjeriti uvidom u OBRTNICU koju posjeduje svaki obrtnik.

Obrtnica je isprava ,po izgledu nalik vozačkoj dozvoli , koju izdaje nadležno tijelo državne uprave i u kojoj se nalaze svi podaci o obrtniku , te su navedene djelatnosti sa kojima se bavi.

Na taj način vrlo je lako utvrditi radi li se o «pravom» obrtniku ili o nekom tko radi «na crno». Na žalost, protiv onih koji rade na takav način građanin se može obratiti radi zaštite svojih prava jedino redovnom sudu, stoga je pri ugovaranju poslova potrebno provjeriti radi li se o uredno registriranom obrtniku, trgovačkom društvu ili onom “crnom” trećem.

Isto je tako važno znati da sud časti ne zamjenjuje redovni sud, jer ne donosi odluke koje obvezuju osobu koja je proglašena odgovornom za povrede dobrih poslovnih običaja na npr. isplatu naknade štete ili na činjenje u smislu otklanjanja nedostataka, već izriče mjere propisane Pravilnikom, od opomene do zabrane obavljanja određene
djelatnosti ili prijedloga za oduzimanje obrtnice.

U tijeku postupka provodi se i vještačenje, ukoliko je to po ocjeni suda potrebno, te je trošak istoga jedini trošak koji se pred ovim sudom plaća.
Trošak vještačenja plaća strana koja ga predlaže.
Povrat troškova pred ovim sudom nije moguć, jer svaka strana snosi svoje troškove (odvjetnika i sl.), te ih može potraživati po postupku pred redovnim sudom, ukoliko se isti pokrene.